Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Istorija

25. mart – Dan državnosti Republike Grčke

  • 22. marta 2019.
  • Aleksandra
  • One comment
  • 4 minute read
25 mart dan drzavnosti republike grcke header grckaisrbija
Total
14
Shares
14
0
0

Kada je neposredno pre nego što su ga Turci surovo usmrtili u beogradskoj kuli Nebojša, a zatim njegovo i tela petorice njegovih sunarodnika bacili u Dunav 24. juna 1798. godine čuveni Riga od Fere izgovorio: “Ja sam posejao bogato seme. Dolazi čas kada će moja zemlja brati slavne plodove.”, verovatno nije ni slutio da će se to dogoditi, istorijski gledano relativno brzo.

Upravo zato što je imao za cilj da oslobodi grčki narod od turskog okupatora, pa je činio sve da probudi svest i kod svojih sunarodnika, ali i kod Srba i drugih stanovnika Balkana, Riga Velestinac se smatra začetnikom ideje o nezavisnosti Grčke.

Zahvaljujući svojim delima, a pored ostalog Deklaraciji o pravima čoveka i građanina, ali i brojnim pamfletima, on je uspeo da tada relativno uspavano stanovništvo Grčke probudi i pozove na ustanak. U svom delu Turio je, pored ostalog Riga od Fere napisao: “Bolje je živeti jedan sat kao slobodan, nego 40 godina biti rob.”.

Zanimljivo je pomenuti da u glavnom gradu Republike Srbije, osim stalne postavke u kuli Nebojša, a koja je posvećena stradanju ovog grčkog junaka i borbi naroda Balkana za nezavisnost, postoji i spomenik Rige od Fere u Beogradu, kao i ulica koja po njemu nosi naziv.

Grčki rat za nezavisnost

Prema istorijskim podacima, grčki rat za nezavisnost je trajao od 25. marta 1821. do 3. februara 1830. godine.

Međutim, treba imati na umu činjenicu da je grčki ustanak 1821. pripreman nekoliko godina ranije, uzevši u obzir da se tvorcem ideje o oslobođenju smatra Riga od Fere, kao i članovi udruženja Filiki heterija, koje je osnovano 1814. Godine. Treba pomenuti da je ovo udruženje osnovano u regiji Ponta, na Crnom moru, u gradu Odesa, u kome su živeli brojni Grci.

Interesantno je da čak postoji podatak da je srpskom voždu Karađorđu u to doba bilo ponuđeno da stane na čelo udruženja. Ipak, do toga nije došlo, već je Jorgos Leventis zvanično prvi postao vođa ovog udruženja odmah nakon njegovog osnivanja.

Radilo se na pripremi ustanka, pa je u narednih par godina trebalo Joanis Kapodistrias da postane vođa, a što je on odbio, te na kraju Aleksandar Ipsilanti biva izabran da povede grčki ustanak 1821., odnosno da bude na čelu udruženja Filiki heterija.

Zamisao je bila da se borbe prošire i na teritoriju Srbije i Bosne, odnosno ostalih balkanskih zemalja, a u februaru 1821. godine je od strane ustanika zauzet grad Bukurešt.

Zajedno sa oko 2 hiljade sunarodnika je Ipsilanti 6. marta počeo borbe, međutim taj prvi pokušaj se završio neuspehom, ali je zato grad Kalamata na Peloponezu zauzet 21. marta.

Oono što je takođe važno i zanimljivo jeste da je u seocetu Aeropoli, koje se nalaze u oblasti Moreja na Peloponezu, 17. Marta 1821. godine Petros Mavromihalis komandovao vojskom, koja je zvanično objavila rat turskom okupatoru i tom prilikom napala grad Kalamata. Vrlo brzo nakon toga je grad i zauzet, a ustanici su nosili zastavu, koja je bila bele boje sa krstom u sredini i natpisom SLOBODA ILI SMRT (ΝΊΚΗ/ΕΛΕΥΘΕΡΙΑ Ή ΘΑΝΑΤΟΣ), a što je i postalo sinonim grčkog rata za nezavisnost.

Razlog zbog čega se napominje da je grčki ustanak 1821. počeo 25. marta jeste što su ustanici tog dana dobili blagoslov tadašnjeg patrijarha, a u manastiru Velika Lavra na Peloponezu, kojom prilikom je patrijarh simbolično blagoslovio zastavu.

Centralni deo Grčke je vrlo brzo zahvaćen od strane ustanika, a borbe su se odvijale i na mnogim ostrvima, što je rezultiralo usvajanjem ustava Grčke i imenovanjem prve vlade u Epidaurusu 22. januara 1822. godine.

Iako je istorijski gledano grčki rat za nezavisnost imao najpre period uspeha i pobeda, a koji je trajao do 1825. godine, u naredne dve godine je došlo do značajne krize, ali je pobeda izvojevana tek 1829., odnosno zvanično 3. februara 1830. godine.

25 mart dan drzavnosti republike grcke 1 grckaisrbija

Kada je Grčka dobila nezavisnost?

Kako je 1828. godine Turska ušla u rat protiv Rusije, to se može reći da je donekle bila prinuđena da pristane na potpisivanje Mira u Jedrenu 1829. Godine, kada je zvanično Grčkoj priznala ograničenu nezavisnost.

Ograničenu zato što je podrazumevala nezavisnost samo za nekoliko današnjih grčkih ostrva, odnosno područje Peloponeza i južnog dela zemlje.

Tek 1832. godine Velike sile u Londonu organizuju konferenciju, te bavarskom princu, a kasnije grčkom kralju Otu Prvom nude da vlada ovom zemljom. Nažalost ni Francuska, ni Ujedinjeno Kraljevstvo, ni Rusija tom prilikom nisu bile zainteresovane da saznaju šta o tome misle Grci, već u Konstantinopolju 21. jula 1832. godine njihovi predstavnici potpisuju mir sa Osmanskim carstvom i tom prilikom zvanično utvrđuju granice Kraljevine Grčke.

Kada je Grčka dobila nezavisnost, praktično je to bila prva država za Grke, koja je bila potpuno nezavisna još od sredine 15 – og veka, odnosno od kada je Vizantija pala pod uticaj Osmanskog carstva.

Dan državnosti Republike Grčke

Simbolično se dan kada je zvanično počeo grčki ustanak 1821. uzima kao Dan državnosti Republike Grčke.

Tog dana nijedna škola niti bilo koja druga institucija u zemlji ne radi, a parade učenika se organizuju u svakom gradu, s tim što je centralna proslava u prestonici Grčke.

Velika je čast za svakog učenika da nosi zastavu zemlje na paradi, a tu čast obično imaju najbolji đaci.

Total
14
Shares
Share 14
Tweet 0
Pin it 0
Slične teme
  • 25 mart
  • dan državnosti
  • parada u atini
  • riga od fere
Predhodna objava
čovek u pravom smislu te reči header grckaisrbija
  • Grci i Srbi

Čovek u pravom smislu te reči… Άξιος!

  • 21. marta 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
bratimljenje grcke i srpske skole header grckaisrbija
  • Novosti

Bratimljenje grčke i srpske škole

  • 1. aprila 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

  • Aleksandra
  • 13. februara 2021.
kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Kako su ukradeni mermeri Partenona

  • Aleksandra
  • 30. novembra 2020.
grcka heroina bubulina header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčka heroina Bubulina

  • Aleksandra
  • 11. oktobra 2020.
mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

  • Aleksandra
  • 7. jula 2020.
7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

7 svetskih čuda Starog sveta

  • Aleksandra
  • 22. juna 2020.
mihailo petrovic alas header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Mihailo Petrović Alas

  • Aleksandra
  • 14. juna 2020.
pad konstantinopolja header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Pad Konstantinopolja (Η Άλωση της Κωνσταντινούπολης)

  • Aleksandra
  • 29. maja 2020.
grcki nacionalni praznik ohi dan header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčki nacionalni praznik – OHI dan

  • Aleksandra
  • 26. oktobra 2019.
1 comment
  1. Povratni ping: Kula Nebojša u Beogradu - istorija, zanimljivosti, radno vreme | Grčka i Srbija

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grčka #mevgal
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grcka
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #ελλαδα #greece #grcka
#greece #grcka #greece #grckisrbija #agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#greece #grčka #olimp #greagrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm #agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ @Agrifood_products_pkm @sotirisbatos #grcka #greece #srbija #serbia
Srećna Nova godina!
Ευτυχισμένο το νέο έτος!
#2023 #newyear
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT