Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Istorija

7 svetskih čuda Starog sveta

  • 22. juna 2020.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 3 minute read
7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija
Total
1
Shares
1
0
0

Od 7 svetskih čuda starog sveta, za izgradnju čak 5 njih su zaslužni Antički Grci. Četiri od njih se nalazilo na teritoriji nekadašnje Grčke.

Nažalost, jedino što je i do danas od tih arhitektonskih dela sačuvano jesu piramide u Gizi, koje se nalaze u Egiptu.

Još jednom nažalost, tek pojedina svetska čuda antičkog sveta bi se danas nalazila na turskoj teritoriji.

Ova arhitektonska dela su se našla na listi prosto zato što se smatralo da su ona predstavljala vrhunac napretka ljudi toga doba.

Smatra se da je Otac istorije, kako su nazivali Herodota, zaslužan za ovaj jedinstveni popis. Naime, prvi pomen svetsih čuda antike se javlja oko 450 g. pre Hrista. Jednostavno je on tom prilikom naveo građevine, kojima su se svi u tom periodu divili zbog njihove velelepnosti.

Zanimljivo je da su Herodotovu ideju kasnije nastavili i Filon, filozof iz Vizantije i Antipater, pisac iz Sidona. Upravo oni se smatraju zaslužnima što mi danas znamo baš za listu, na kojoj se nalaze ove građevine:

  1. Artemidin hram u Efesu
  2. Keopsova piramida u Gizi, Egipat
  3. Kolos sa Rodosa
  4. Semiramidini viseći vrtovi u Vavilonu
  5. Statua Zevsa u Olimpiji
  6. Grobnica Mauzola u Halikarnasu
  7. Svetionik  – Faros u Aleksandriji

Artemidin hram je izgrađen oko 550 g. pre Hrista. Ostaci hrama posvećeni boginji Artemidi se danas mogu videti u gradu Efesu, koji se nalazi na turskoj teritoriji. Projekat za hram je načinio starogrčki arhitekta Herosifron. A osim Fidije, statue za hram su radili i antički vajari Fradmon, Polikleit i Kresilas.  U noći kada je izvesni Herostratus zapalio Artemidin hram, 21. jula 356. godine, rođen je i Aleksandar Veliki.

Kolos sa Rodosa je izgrađen u periodu od 292. do 280. G. pre Hrista. Skulptura boga Sunca, Heliosa se nalazila na samom ulasku u luku Mitraki, na grčkom ostrvu Rodos. Smatra se simbolom jedinstvenosti stanovnika potonjeg ostrva, a koje je nastalo od 3 grada – države i to: Lindosa, Lalisosa i Kamirosa. Punih 12 godina je trajala izgradnja ove jedinstvene statue i na tom mestu je stajala sve do velikog zemljotresa, 226 g. pre Hrista. Smatra se da je statua prelomljena u kolenu, gde je bila i najslabija. Iako je egipatski kralj Ptolomej III kasnije ponudio da finansira rekonstrukciju Kolosa, ostrvljani su tu ponudu odbili, a nakon što su zatražili mišljenje lokalnih proroka. Nedavno je objavljen novi projekat statute Kolosa, koji je u planu da ponovo bude vraćen na prvobitno mesto.

Statua boga Zevsa je izgrađena oko 457. g pre Hrista u Olimpiji. Fidija je zaslužan i za ovu skulpturu, koja je trebalo da bude postavljena u Zevsovom hramu. Sa zabranom održavanja Olimpijskih igara, car Teodosije I je naredio da bude zatvoren i Zevsov hram, pa je statua prebačena u Konstantinopolj, u carsku palatu. Tamo je ostala sve do 462. godine, kada je grad zadesio veliki požar. Statua posvećena bogu Zevsu je bila visoka oko 13 metara, a njena osnova je bila visoka 1 i široka oko 6,5 metara. Zahvaljujući takvoj grandioznosti, Fidija je trpeo kritike, jer je sama statua jedva bila uneta u hram, pa su ga nabeđivali da nije ispoštovao mere koje su bile predviđene.

Grobnicu u Halikarnasu su osmislile starogrčke arhitekte Pitijus i Satiros, na zahtev Mauzola, vladara Karije u Maloj Aziji. Upravo po ovom vladaru i dobijaju naziv grobnice vladara – mauzoleji. Danas se ostaci ovog svetskog čuda antike nalaze na teritoriji turskog letovališta Bodrum. Dimenzije osnove grobnice Mauzola su bile 30×40 metara, a sama građevina je bila bogato ukrašena. Dostizala je visinu od 45 metara i na samom vrhu krova ove građevine se nalazila statua kočija, visoka 6 metara.

Za izgradnju svetionika na ostrvu Faros, u blizini egipatskog grada Aleksandrije je zaslužan Sostrat, starogrčki arhitekta. Izgrađen je u periodu između 300. i 280. G. pre Hrista. U to doba ovaj svetionik je važio za najvišu građevinu na svetu, a na udaljenosti od čak 50 kilometara od Aleksandrije je bilo moguće primetiti svetlost koja je poticala od vatre koja je gorela na višim spratovima svetionika. Izgrađen je po zahtevu egipatskog vladara Ptolomeja I Sotera, ali on nije video završenu građevinu, jer je u toku gradnje preminuo. Svetionik na ostrvu Faros nadomak Aleksandrije je bio visok više od 117 metara. Iako je preživeo čak tri zemljotresa, Aleksandrijski svetionik je konačno uništio Mameluk Ćatbej, egipatski sultan 1480. godine. On je naredio da se mermer sa oštećenog svetionika koristi za gradnju tvrđave i odbrambenih zidina grada Aleksandrije.

Total
1
Shares
Share 1
Tweet 0
Pin it 0
Predhodna objava
najdanovi krugovi header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

Najdanovi krugovi, Srbija

  • 22. juna 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
fascinantan video o kritu header grckaisrbija
  • Novosti

Fascinantan video o Kritu

  • 22. juna 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

  • Aleksandra
  • 13. februara 2021.
kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Kako su ukradeni mermeri Partenona

  • Aleksandra
  • 30. novembra 2020.
grcka heroina bubulina header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčka heroina Bubulina

  • Aleksandra
  • 11. oktobra 2020.
mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

  • Aleksandra
  • 7. jula 2020.
mihailo petrovic alas header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Mihailo Petrović Alas

  • Aleksandra
  • 14. juna 2020.
pad konstantinopolja header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Pad Konstantinopolja (Η Άλωση της Κωνσταντινούπολης)

  • Aleksandra
  • 29. maja 2020.
grcki nacionalni praznik ohi dan header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčki nacionalni praznik – OHI dan

  • Aleksandra
  • 26. oktobra 2019.
kula nebojša u beogradu i grci header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Kula Nebojša u Beogradu i Grci

  • Aleksandra
  • 20. septembra 2019.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grčka #mevgal
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grcka
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #ελλαδα #greece #grcka
#greece #grcka #greece #grckisrbija #agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#greece #grčka #olimp #greagrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm #agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ @Agrifood_products_pkm @sotirisbatos #grcka #greece #srbija #serbia
Srećna Nova godina!
Ευτυχισμένο το νέο έτος!
#2023 #newyear
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT