Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Grci i Srbi

Grk Zorba – Ponos Grka, a trebalo bi i Srba

  • 25. aprila 2019.
  • Aleksandra
  • 2 comments
  • 8 minute read
grk zorba ponos grka a trebalo bi i srba header grckaisrbija
Total
26
Shares
24
0
2

Kažu da čovek snuje, a Bog odlučuje… U želji da približim mnogim Srbima neke teme o Grčkoj, koje su donekle nepoznanica kod nas i igrom slučaja, ugledah komentar jedne gospođe o njenom grčkom poreklu… Ko bi i slutio da će mi ta jedna poruka pružiti mogućnost da podelim ovaj sjajan tekst o čak tri velikana… čuvenom grčkom piscu Nikosu Kazantzakisu… Jorgosu Zorbasu, po ugledu na koga je nastao lik Aleksisa Zorbasa… Srpskom Grku Zorbi, sjajnom glumcu Desimiru Stanojeviću, koji u beogradskom Pozorištu na Terazijama uspeva na brilijantan način da dočara pravog Grka Zorbu.

Autor teksta Nada Stanojević

Bilo gde u svetu na pomen imena Zorba ima se asocijacija na slavnog Grka, koga je pisac Nikos Kazanzakis (Νίκος Καζαντζάκης) opisao u knjizi Doživljaji Aleksisa Zorbasa. Mihalis Kakojanis (Μιχάλης Κακογιάννης) je 1964. godine kao scenarista, producent i režiser ovekovečio slavnog Grka.

Tvorac romana o Zorbi

Čuveni grčki pisac, ali i pesnik, Nikos Kazantzakis je upravo zaslužan zato što je Grk Zorba postao tako popularan… smatra se da je on jedan od najviše prevođenih, a ujedno i izuzetno značajnih grčkih književnika. Poznato je da je čak tri puta bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, a postoji podatak i da ga je jednom od tih prilika pretekao Alber Kami za samo 2 glasa.

Kazanzakis je rođen na Kritu, u gradu u Iraklion. Život ga je vodio, nakon završenog fakulteta, kroz mnoge zemlje Evrope i Azije. Događaj iz 1917. godine, kada je zajedno sa Zorbom pokušavao da pokrene posao na Kritu, promenio mu je život. Njegove reči, gde Zorbu svrstava rame uz rame sa čuvenim filozofima zapisao je ovako: “U mom životu najviše dobra su mi doneli putovanja i snovi; među ljudima, malo je onih koji su pomogli moju borbu; ako bih ipak želeo da istaknem one koji su ostavili najdublji trag u mojoj duši, onda su to trojica ili četvorica: Homer, Bergson, Niče i Zorbas.”

U sam osvit Drugog svetskog rata, dok je boravio na ostrvu Egina sa svojom suprugom Eleni, Kazantzakis je vreme provodio pišući jedno od kasnije, njegovih najpoznatijih dela Doživljaji Aleksisa Zorbasa. Na taj način je načinio omaž svom dobrom prijatelju, Jorgosu Zorbasu, koji je u to doba preminuo.

grk zorba ponos grka a trebalo bi i srba 2 grckaisrbija

Prijateljstvo Zorbasa i pisca

Još od 1917. godine su njih dvojica drugovali, kada su pokušali da rade zajedno… samo dve godine nakon toga su, opet zajedno bili u Rusiji i spašavali piščeve sunarodnike. Dosta toga ih je vezivalo…

A kasnije je njegov prijatelj boravio u Srbiji, gde je radio kao rudar… zanimljivo je da postoje i brojna pisma, koje je Jorgos Zorbas slao svom prijatelju, a iz kojih se može primetiti da je osim u radu, voleo da uživa i sa ženama. Postoje indicije da se puno puta ženio, a u pismima sa početka 1923. godine čak navodi da se do tog doba četiri puta oženio.

Ko je bio Zorba?

Ono što se dalje o Zorbasu zna, jeste da je život okončao u gradu Skoplju, gde je i sahranjen, 1941. godine.

Jorgos Zorbas je rođen 1865. godine u selu, koje je tridesetak kilometara udaljeno od Katerinija, na obroncima planine Olimp.

Istražujući život svog zemljaka, poznati grčki etnolog Nikolaos Sormas (Νικόλαος Σόρμας) beleži da je Zorbas u mladosti bio drvoseča, te se bavio sviranjem na tamburi. Krupan i naočit, kako ga opisuje Kazanzakis, Zorbas je mukotrpno zarađeni novac zimi trošio po mehanama Kozanija i okoline, gde je i izučio boemske marifetluke. Tumarajući Grčkom, obreo se na Halkidikiju i zaposlio u livnici izvesnog Joanisa Ksilkunisa (Γιάννης Καλκούνης) . Gazdina ćerka, lepa Jelena nije mogla takvom momku da odoli. Tajno se venčala sa njim i izrodila mu dvanaestoro dece, od kojih je sedmoro doživelo duboku starost.

Njegov susret sa Kazanzakisom načinio ga je svetski poznatim Grkom. Mudar, veseo, gledao je na život kao na nešto što treba koristiti slobodno i smelo.

Voleo je žene, pa se i ženio više puta. Usrećiti ženu za njega je bila životna obaveza.

Nakon zajedničkog događaja na Kritu 1922. godine, odlazi sa desetogodišnjom ćerkom u Kraljevinu Jugoslaviju.

U periodu od 1922. do 1930. godine boravio je Srbiji u Nišu, radeći u rudniku u Jelašnici, 10 km udaljenom od centra grada, a kasnije odlazi put Skoplja.

Upravo je u Skoplju i umro, 16. septembra 1941. godine i sahranjen je na groblju Vodno, a nakon 13 godina, odnosno 1954. godine zbog promene urbanističkog plana u ta doba, zemni ostaci Jorgosa Zorbasa bivaju preneti na groblje Butel, blizu Skoplja.

Dnevni list „Politika“ je o ovom čuvenom Grku, koji je u određenom periodu svog života imao veze i sa Srbijom, pisao: Jorgos se u Skoplju obreo 1930. godine u vreme kad je grad doživljavao istinski procvat. Tu je Zorbas bio na glasu kao veliki boem i veseljak, kao čovek koji je čašćavao znane i neznane u poznatim kafanama. Udovica Ljuba, koju pominje Kazanzakis, stvarno je postojala i bila je dvadesetak godina mlađa od temperamentnog Grka. Naknadno će biti utvrđeno da je Zorbas umro u Skoplju 1941. godine, najverovatnije od srčanog udara, te da su se njegovi potomci pobrinuli za pristojan izgled njegovog “večnog doma.

A jedan od potomaka Jorgosa Zorbasa je Pavlos Sidiropulos (Παύλος Σιδηρόπουλος), koji je ostao upamćen i po tome što se trudio da u svojim pesmama, primarno usmerenim na rok muziku, koristi grčki, a ne engleski jezik, kao što je u to doba bilo moderno.

Potomci Zorbe i danas žive u Beogradu. Unuka Ana sa suprugom i ćerkom bila je na premijeri filma u Beogradu. Nažalost ona više nije među živima, ali njena ćerka, praunuka Zorbina, Katarina Gajger i danas živi u Beogradu. Sa ocem je bila gost na predstavi Grk Zorba, beogradskog Pozorišta na Terazijama, u kojoj je briljirao čuveni Desimir Stanojević.

Još malo o Kazantzakisu…

Da se vratimo piscu Kazanzakisu… Nakon izdavanja knjige o Zorbi izmakla mu je Nobelova nagrada i te godine dodeljena Kamiju, koji je imao samo dva glasa više.

Život je nastavio daleko od Krita sa večnom željom da mu se vrati. Kraj života ga je stigao u Nemačkoj. Njegovi posmrtni ostaci su 03. novembra 1957. godine kopnenim putem otpremljeni za Atinu, ali je crkva iskoristila sve da ne dozvoli sahranu velikog pisca na groblju Atine. Njegov kovčeg je prosleđen na Krit.

Razlog za to treba tražiti u delu Askezi, na prvom mestu, zbog koga je praktično progonjen, jer je iskazao svoja ateistička uverenja. Njegovi romani Poslednje iskušenje i Kapetan Mihalis su stavljeni na Index librorum prohibitorum – zabranjenu listu, 1954. godine. Zabeleženo je i da je tada napisao: „Komisiji za Index u Vatikanu uputio sam telegrafski Tertulijanovu rečenicu Ad tuum, Domine, tribunal appello (Na tvoj se sud, Gospode, pozivam). Upućujem istu rečenicu i pravoslavnoj crkvi: Στο δικαστήριό σου ασκώ έφεση, ω Kύριε! i dodajem ovo svim našim felama mitropolita i despota: Vi ste me prokleli, a ja vas blagosiljam! Želim da vaša savest bude jednako čista kao moja, da budete jednako moralni i religiozni kao što sam to ja.“

Kazantzakis konačno na svom Kritu

Krit ga je dočekao sa svim počastima koje pripadaju velikanima. Luka u Iraklionu bila je premala da primi sve one koju su želeli da se poklone senima njihovog pisca.

grk zorba ponos grka a trebalo bi i srba 3 grckaisrbija
Δεν ελπίζω τίποτα. Δε φοβάμαι τίποτα. Είμαι ελεύθερος!

Sahranjen je veliki Nikos Kazantzakis na brdašcetu u glavnom gradu Krita Iraklionu, unutar stare tvrđave. Brdo dominira celim gradom, vidi se iz svih uglova. Na spomeniku nije upisano ime, a njime dominira veliki drveni krst i ploča na kojoj su na grčkom uklesane reči koje je preuzeo od velikog Zorbe:

Ne nadam se ničemu. Ne bojim se ničega. Slobodan sam!

grk zorba ponos grka a trebalo bi i srba 1 grckaisrbija

Ponovno druženje Kazantzakisa i srpskog Grka Zorbe

Putovanje na Krit planirali smo više godina. Cilj nisu bile prelepe plaže, stara kultura, Minojska civilizacija… već duh druženja dva prijatelja, Kazancakisa i Zorbe.

Svako selo na obali mora ima i svog imenjaka tu, na obroncima brda. Uske strme uličice, skrivene od mora zbog mnogih koji su hteli da ih osvoje. Ne tako davno, tek šezdesetih godina dvadesetog veka, Krićani su se turistički spustili na more. Pojedine plaže, pored peska imaju i vulkanske stene, koje talasi biju hiljadama godina, ali im ne mogu ništa.

Naša avantura poče, baš tu u Hersonisosu, mestašu nadomak Irakliona. Nađosmo taksistu… na našu sreću, Krićani se služe engleskim jezikom i u kafanicama, radnjicama, taksijima. I naš taksista nas razume, ali nas čudno odgleda kad mu rekosmo da nas vozi na grob Nikosa Kazancakisa. Ko još i malo normalan usred turističke sezone odlazi na grob, a da mu nije neki rođak. Mi smo se osećali tako baš kao da smo mu rođaci.

Predhodne godine posetismo Olimpk Bič i opet taksijem obiđosmo selo Zorbe. Grčko selo na obroncima Olimpa bez ijednog traga o postojanju ovog Grka u tom delu Grčke. Rodna kuća mu je srušena i ne postoji baš ništa što bi bilo obeležje čuvenog Zorbe. U Olimpik Biču sam čak čula, od meštana da je Zorba izmišljen lik, nebitan i da nije vredan ni da se za potrebe turista napravi ni razglednica sa njegovim imenom.

Da se vratim na Krit… Konverzacija u taksiju započe sa pitanjem šta ćemo mi na grobu? Put dugačak, za objašnjenje je imalo vremena.

Knjiga Kazancakisa o Zorbi zaokupljala nas je dugo. Ljubav prema literatuti, uz to kad jedan glumac ima želju da na sceni zaigra baš tog Zorbu (moj muž) i igra ga već 9 godina, ova poseta grobu je neizbežna. Taksista, zadivljen pričom i željom da se njegov sugrađanin tako visoko kotira u našim srcima, odveze nas do samog brdašceta. Dade nam telefon da ga pozovemo kad završimo posetu, da nas vrati u hotel.

Usput nas je provozao kroz ceo Iraklion da nam pokaže i ostale istorijske znamenitosti grada. Nikada boljeg vodiča nismo imali.

grk zorba ponos grka a trebalo bi i srba 4 grckaisrbija
Srpski glumac Desimir Stanojević sa suprugom na grobu grčkog pisca Nikosa Kazantzakisa na Kritu

Utisak sa groba ostaje za navek. Zaravan na brdašcetu, oivičen zelenim rastinjem i ogradom dominira gradom. Iraklion je na dlanu, more i pučina. A on, Kazancakis, na visini da ga svi vide iz svih delova grada. Na grobu obična ploča, bez imena, sa velikim drvenim krstom i tekstom na grčkom.

Naše putovanje završi se na skopskom groblju Butel, gde položismo cveće neumornom Zorbi.

Ceo svet je Zorbino imeo iskoristio kao brend. Hoteli, plaže, jela dobiše ime po njemu. Za sve je GRK, za neke GRKE SRBIN, a za SRBE CINCARIN I GRK.

ZA MENE mudrac, filozof sa životnom filozofijom koja se ne može naučiti ni na jednom fakultetu.

Ako imate sreću pronaćićete knjigu na Limundu. Ni jedna kuća od 1969. godine nije štampala novo izdanje. Staro izdanje štampalo je Sarajevo i Zagreb. Toliko o „našem“ Zorbi.

Fotografije privatna arhiva

Total
26
Shares
Share 24
Tweet 0
Pin it 2
Slične teme
  • grk zorba
  • nikos kazantzakis
Predhodna objava
uskrs u srbiji header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

Uskrs u Srbiji

  • 20. aprila 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
grcko srpsko prijateljstvo na facebooku header grckaisrbija
  • Grci i Srbi

Grčko – srpsko prijateljstvo na Facebook – u

  • 1. maja 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Lazar Paču header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Lazar Paču – najbolji ministar finansija

  • Aleksandra
  • 4. aprila 2021.
Marija Trandafil header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Marija Trandafil – biografija

  • Aleksandra
  • 16. marta 2021.
Želimir Željko Obradović header
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Želimir – Željko Obradović

  • Aleksandra
  • 16. marta 2021.
istorija jedne porodice header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Istorija jedne porodice

  • Aleksandra
  • 21. decembra 2020.
kratak osvrt na grcko srpsko prijateljstvo header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Kratak osvrt na grčko – srpsko prijateljstvo

  • Aleksandra
  • 30. juna 2020.
kad na kipru zamirise burek header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Kad na Kipru zamiriše burek

  • Aleksandra
  • 30. juna 2020.
vera jeftimijades najpoznatija macevalka header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Vera Jeftimijades, najpoznatija mačevalka

  • Aleksandra
  • 7. juna 2020.
da se ne zaboravi header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Da se ne zaboravi…

  • Aleksandra
  • 11. maja 2020.
2 comments
  1. Filip kaže:
    25. oktobra 2020. u 13:39

    U Becu sam (leto 2020) upoznao jednoga staroga lekara Grka koji mi je rekao da je Zorba Srbin.

    Odgovori
    1. Aleksandra kaže:
      26. oktobra 2020. u 20:33

      Postoji i ta teorija, Filipe. Nažalost o tome nismo našli dokaz, ali jesmo čuli za tu priču. Posebno je interesantna harmonika u filmu, koja se dovodi u vezu sa našom zemljom, pa je to jedan od argumenata koji se koristi za teoriju da je Aleksis Zorbas bio srpskog porekla. Međutim, mi nismo pronašli neki validan dokaz o tome za sada 🙂

      Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grčka #mevgal
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grcka
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #ελλαδα #greece #grcka
#greece #grcka #greece #grckisrbija #agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#greece #grčka #olimp #greagrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm #agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ @Agrifood_products_pkm @sotirisbatos #grcka #greece #srbija #serbia
Srećna Nova godina!
Ευτυχισμένο το νέο έτος!
#2023 #newyear
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT