Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Istorija

Mihailo Petrović Alas

  • 14. juna 2020.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 4 minute read
mihailo petrovic alas header grckaisrbija
Total
3
Shares
2
0
1

U Beogradu je 8. juna 1943. godine preminuo srpski matematičar, Mihailo Petrović, poznat kao Mika Alas.

Rođen je 6. maja 1868. godine, takođe u Beogradu. Živeo je u današnjem centru grada, u neposrednoj blizini konaka kneginje Ljubice.

Pohađao je Prvu mušku gimnaziju, što je verovatno svima poznato, budući da je Miloš Biković tumačio Miku Alasu u ekranizaciji romana Milovana Vitezovića „Šešir profesora Koste Vujića“.

Po završetku Prirodno-matematičkog fakulteta 1889. godine, odlazi u Pariz, kako bi se dalje školovao.

Matematičke nauke je Mihailo Petrović diplomirao na pariskoj Sorboni 1891. godine, a samo dve godine kasnije i fizičke nauke. Biva proglašen i najboljim studentom u generaciji.

Titulu doktora matematičkih nauka stiče nakon odbrane doktorata na Sorboni 21. juna 1894. godine. Interesantna je informacija da je i Milutin Garašanin, koji je u to doba u Francuskoj bio poslanik Kraljevine Srbije, prisustvovao odbrani doktorata.

Vraća se u Beograd i zapošljava na Velikoj školi kao profesor za matematičku grupu predmeta.

Smatra se jednim od najboljih poznavalaca diferencijalnih jednačina na svetu, što je i bila tema njegovog doktorata.

Predavao je sve do penzionisanja, 1938. godine. Ostao je upamćen kao sjajan predavač, koji je imao strpljenja i razumevanja za studente, te je i te kako znao da se obraduje njihovom napretku.

Dopisni član Srpske kraljevske akademije je postao 1897. godine, a dve godine kasnije i redovni član.

Takođe je bio i član akademije nauka u Bukureštu, zatim u Pragu, Krakovu i u Varšavi.

Na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine je ovenčan zlatnom medaljom za konstrukciju hidrointegratora. Zapravo je konstruisao uređaj, koji se može smatrati svojevrsnim analognim računarom, a koji je trebalo da bude korišćen kako bi bile rešene dve klase diferencijalnih jednačina.

Bio je posebno blizak sa princem Đorđem Karaorđevićem, kome je bio i mentor, ali u jednom trenutku i privatni profesor. Pretpostavlja se da je upravo to bio razlog zbog koga nije prihvaćeno da on bude predsednik Srpske kraljevske akademije, na čijem čelu se sve do smrti 1927. godine nalazio njegov školski drug, veliki srpski geograf, Jovan Cvijić.

Još jednom su članovi Akademije predložili Miku Alasa za predsednika i to 1931. godine. Ni tada taj predlog nije prihvaćen od strane vlasti.

Osam godina nakon toga biva ovenčan ordenom Svetog Save prvog reda i proglašen počasnim doktorom Beogradskog univerziteta.

Uzeo je učešće i u toku Balkanskih, ali i u toku Prvog svetskog rata.

Sve do Drugog svetskog rata su upravo šifarski sistemi koje je kreirao Mika Alas, korišćeni u vojsci, jer se zanimao i za kriptografiju.

Kako je u to doba bio rezervni oficir, tako je uzeo učešće i tokom Drugog svetskog rata. Nakon što su ga zarobili Nemci, princ Đorđe je preko veza koje je imao uspeo da mu pomogne, tako da je iz nemačkog ropstva oslobođen zbog bolesti.

Kuća u kojoj je živeo čuveni srpski matematičar se nalazi na Kosančićevom vencu broj 22. Izgrađena je 1910. godine, a danas je to spomenik kulture i pod zaštitom je države.

Mihailo Petrović je u toj kući i preminuo, a sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Nije se ženio i nije ostavio iza sebe naslednike.

Nadimak je dobio zbog pasioniranog bavljenja pecanjem, jer se pojam alas koristi da označi ribara koji peca na reci. Ali iako mu je to bila pasija, on se u oblasti ribarstva i edukovao. Prvo je bio ribarski šegrt (1882. godine). Šest godina kasnije postaje ribarski kalfa, a zvanje ribarskog majstora stiče 1895. godine.

Priča o ogromnom somu koga je ulovio u pomenutoj ekranizaciji Vitezovićevog dela je istinita. Ostalo je zabeleženo da je 1912. godine Mika Alas upecao soma, koji je bio težak čak 120 kilograma, što je njegov lični rekord kada je u pitanju težina upecane ribe.

Osim pecanjem i kriptografijom, bavio se i pisanjem, ali i sviranjem. Upravo on je zaslužan za osnivanje sviračkog društva, nazvanog „Suz“, koje je učestvovalo aktivno u kafanskom životu tadašnjeg Beograda. Mika Alas je svirao violinu.

Voleo i da putuje, te je upoznao sve zemlje na području Evrope, odnosno njihove prestonice. Čak je stigao i do severnog i južnog pola. O svojim putovanjima je i pisao putopise.

Na sajtu Srpske akademije nauka i umetnosti, u biografiji o Mihailu Petroviću je navedeno sledeće:

„Uticaj Mihaila Petrovića na razvoj matematike u Srbiji bio je enorman. Bio je „spiritus movens“ srpske matematike i snažno je doprineo duhu savremene evropske nauke u Srbiji.

Pored svega, umeo je da okuplja ljude, da ih zainteresuje.

To nije samo mišljenje srpske matematičke javnosti, već o toj činjenici možemo pročitati i u svetskim referentnim publikacijama. Tako u knjizi „The Oxford Handbook of the History od Mathematics“, veliki prostor posvećen je naučnoj biografiji Mihaila Petrovića. Tamo se ističe da je Petrović, kao najistaknutiji od svih srpskih matematičara tog vremena, postavio pravce razvoja srpske matematičke škole na temeljima francuske matematike.“

Total
3
Shares
Share 2
Tweet 0
Pin it 1
Slične teme
  • čuveni srbi
  • grcka i srbija
  • matematika
  • mika alas
  • znameniti srbi
Predhodna objava
halkida halkis ostrvo evija header grckaisrbija
  • Geografija

Halkida/Halkis, ostrvo Evija

  • 7. juna 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
prerast samar blago istočne srbije header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

Prerast Samar – blago istočne Srbije

  • 21. juna 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

  • Aleksandra
  • 13. februara 2021.
kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Kako su ukradeni mermeri Partenona

  • Aleksandra
  • 30. novembra 2020.
grcka heroina bubulina header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčka heroina Bubulina

  • Aleksandra
  • 11. oktobra 2020.
mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

  • Aleksandra
  • 7. jula 2020.
7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

7 svetskih čuda Starog sveta

  • Aleksandra
  • 22. juna 2020.
pad konstantinopolja header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Pad Konstantinopolja (Η Άλωση της Κωνσταντινούπολης)

  • Aleksandra
  • 29. maja 2020.
grcki nacionalni praznik ohi dan header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčki nacionalni praznik – OHI dan

  • Aleksandra
  • 26. oktobra 2019.
kula nebojša u beogradu i grci header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Kula Nebojša u Beogradu i Grci

  • Aleksandra
  • 20. septembra 2019.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
Χριστός ανέστη! Καλό Πάσχα!❤🇬🇷❤
Hristos vaskrse! Srećan Uskrs!❤🇷🇸❤
Proleće u Beogradu ❤🇷🇸❤
Άνοιξη στο Βελιγράδι ❤🇷🇸❤
#βελιγράδι #σερβία #beograd #belgrade #prolece #srbija🇷🇸 #srbijauslikama
Povodom Dana državnosti Republike Grčke, predsednik Nacionalnog saveta grčke nacionalne manjine u Srbiji, gospodin Petar Rodifcis položio je venac na spomenik Rigi od Fere u Beogradu, zajedno sa predstavnicima Udruženja Grci Srbije ❤🇬🇷❤
Venac je položila i predstavnica gradonačelnika regije Magnezije i pomoćnica gradonačelnika za turizam Magnezije, gospođa Georgija Buntu
Ζήτω η Ελλάδα μας! Χρόνια πολλά!
#grcisrbije #leto #leto2022 #grckaisrbija #greece #grcka #greecesummer
Καλό μήνα! ❤🇬🇷❤
#μαρτιος #καλομηνα #ελλαδα #ελλάδα #grckaisrbija #grcisrbije #ellada
#grcisrbije #grcka #grckaisrbija #greeceserbia ##srbija
#belgradephoto #beogradnocu #grcisrbije #grckaisrbija #βελιγράδι #belgradenight
#beograd_u_slikama #belgradephoto #grckaisrbija #grcisrbije #belgrade #kalemegdan #beogradnocu
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT