Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Zanimljivosti

Prirodni fenomen na jugu Srbije

  • 5. jula 2020.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 4 minute read
prirodni fenomen na jugu srbije header grckaisrbija
Total
1
Shares
1
0
0

Jedinstven prirodni fenomen zemljanih kula sa blokovima na vrhu se nalazi na planini Radan, u blizini Kuršumlije.

Ovaj spomenik prirode, koji se nalazi pod zaštitom države je smešten u ataru sela Đake. Od Kuršumlije je udaljena Đavolja varoš oko 30, a od Beograda nešto manje od 300 kilometara.

Prirodni fenomen na jugu Srbije

Ovo prirodno dobro od izuzetnog značaja čine ukupno 202 zemljane kule, a one su raspoređene u dve jaruge, koje nose naziv Paklena i Đavolja jaruga. Između ove dve jaruge se nalazi vododelnica.

Đavolja varoš se prostire na površini od 1.014 hektara, dok je za sada pod zaštitom ukupno 67 hektara, a podnet je zahtev za zaštitu i za ostalo područje.

Od 1959. godine se varoš nalazi pod zaštitom države, a zvanično je prirodnim dobrom od izuzetnog značaja prve kategorije proglašeno 1995. godine.

Sem zemljanih figura po kojima je ovaj spomenik prirode čuven, tu se nalaze i 2 izvora vode, koja je poznata po visokoj kiselosti i značajnom prisustvu minerala.

Visina zemljanih figura se kreće od 2 do 15 metara, a široke su između pola i 3 metra. Osim zemljanih kupa, koje su simbol ovog prirodnog spomenika, posebno mistično deluje okolina, ali i 2 izvora vode, kao i ostaci starih rudnika, te groblja i crkve.

prirodni fenomen na jugu srbije 1 grckaisrbija

Nastanak zemljanih kupa

Smatra se da su ove figure nastale erozijom, koja traje vekovima unazad. Vrlo sporo se odvija taj proces, pa su i promene na njima, do kojih neosporno dolazi, golim okom vrlo teško uočljive u većini slučajeva.

Zahvaljujući tome što su izgrađene od kamenih blokova, one ne menjaju uglavnom svoj osnovni oblik, već se menja oblik zemlje kojom su obložene.

Iako ovaj prirodni fenomen postoji i na teritoriji drugih zemalja, Đavolja varoš je specifična po najvećem broju kamenih figura na jednoj lokaciji.

Legende o nastanku Đavolje varoši

Nekako je očekivano da se za ovako neobično mesto vezuju mnoge legende. Jedna od njih pominje za prisustvo đavola i vila na ovom prostoru.

Naime, priča kaže da je đavolu bilo dosadno, jer su stanovnici tog sela živeli mirnim i pristojnim životom. Zato je rešio da im pomuti razum, kako bi se zabavio. Pripremio je vodu i dao im mogućnost da piju, a posle toga bi zaboravili da su u rodbinskim odnosima.

Desilo se da su tu vodu bili i dvoje mladih, koji su bili brat i sestra, ali su na to zaboravili zbog đavolje rabote, što bi naš narod rekao.

Bila je planirana svadba…pripremali su se svatovi, uprkos pokušajima vile – zaštitnice sela i čitavog tog područja da tako nešto spreči. Kako nije uspela u tome, pomolila se Bogu i zamolila Ga da joj pomogne da spreči takvu strahotu. Legenda veli da je u tom trenutku počela velika oluja i da su se nebo i zemlja spojili, a svi svatovi i mladenci su bili okamenjeni.  

Druga legenda koja se pominje je vezana za đavole, koji su terorisali stanovnike tog područja. Ljudi su trpeli njihovo maltretiranje, sve dok se nije umešao Bog i skamenio ih. Ljudi su se oslobodili na taj način đavola, a nakon što su prenoćili u blizini crkve Svete Petke.

Upravo za tu crkvu je vezan i jedan neobičan običaj. Naime, poznato je da ta Svetiteljka pomaže ljudima u nevolji i bolesti. Zato postoji verovanje da bi trebalo maramom dodirnuti deo tela koji vas boli i da nešto poželite, pa da tu maramu zatim vežete za obližnji stub. Na taj način će, prema verovanju, sve loše ostati baš tu. Tako marame stoje narednih 7 dana, a onda bi ih meštani zakopavali i na taj način činili da sve ono što je loše ode pod zemlju.

prirodni fenomen na jugu srbije 2 grckaisrbija

Đavolja voda

Izvor vode koje je izuzetno kisela i ima PH vrednost čak 15 se nalazi u blizini zemljanih figura. Voda sa ovog izvora, koji se nalazi u Đavoljoj jaruzi je izuzetno hladna, a sadrži čak 15 grama minerala u litru. Čak 10 puta više nego voda koja može da se pije ima sumpora, gvožđa, bakra, aluminijuma, nikla i bakra.

Postoji i drugi izvor vode, nazvan Crveno vrelo i nalazi se u neposrednoj blizini prvog. Njegova kiselost je znatno manja i iznosi 3,5, a voda ima i manje minerala. Tačnije oko 4,3 miligrama u litru. Voda sa tog izvora se uliva u obližnji potok, koji nosi naziv Žuti. Inače, zbog toga što sadrži gvožđe u značajnoj količini, u jednom delu dolazi i do njegove oksidacije, pa se u jednom delu može primetiti i neobična, crvenkasta boja aluvijalne terase.

prirodni fenomen na jugu srbije 3 grckaisrbija

Ostaci rudnika

Tokom 13. veka je srpski car Uroš doveo pripadnike plemena Sasa, koji su bili poznati kao odlični rudari.

U blizini zemljanih kupa se nalaz jedno rudarsko okno koje je istraženo. Ulaz je izuzetno uzan, a smatra se da je dužina tog okna oko 800 metara.

Inače, na Radan planini se vadila ruda gvožđe, ali i zlato, aluminijum i srebro.

Total
1
Shares
Share 1
Tweet 0
Pin it 0
Predhodna objava
kratak osvrt na grcko srpsko prijateljstvo header grckaisrbija
  • Grci i Srbi

Kratak osvrt na grčko – srpsko prijateljstvo

  • 30. juna 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
i srbija ima holivud header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

I Srbija ima Holivud

  • 5. jula 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Ko je bio Petar Blagojević?

  • Aleksandra
  • 27. marta 2021.
profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

  • Aleksandra
  • 7. marta 2021.
vesna vulovic biografija header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Vesna Vulović – biografija

  • Aleksandra
  • 25. februara 2021.
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

  • Aleksandra
  • 24. februara 2021.
Sveti Trifun
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Trifun – 14. februar

  • Aleksandra
  • 14. februara 2021.
sveti jovan header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Jovan

  • Aleksandra
  • 13. februara 2021.
Bogojavljenje header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Bogojavljenje

  • Aleksandra
  • 12. februara 2021.
dani kada se zaustavljaju svi vetrovi header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Dani kada se zaustavljaju svi vetrovi

  • Aleksandra
  • 7. februara 2021.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grčka #mevgal
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grcka
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #ελλαδα #greece #grcka
#greece #grcka #greece #grckisrbija #agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#greece #grčka #olimp #greagrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm #agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ @Agrifood_products_pkm @sotirisbatos #grcka #greece #srbija #serbia
Srećna Nova godina!
Ευτυχισμένο το νέο έτος!
#2023 #newyear
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT