Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • Saradnja
  • Istorija

Ima neka kraljevska tajna veza

  • 19. septembar 2019.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 5 minute read
Foto: Canva PRO
Total
0
Deljenja
0
0
0

Što bi se reklo narodski, veze između Grka i Srba su gotovo svima sada već dobro poznate. Zapravo je većina naših sunarodnika iskusila gostoprimljivost grčkog naroda, te su nesumnjivo i braća Grci osetili koliko je srpski narod njima naklonjen.


Grčki kraljevi

U periodu između 1913. i 1917. godine, a zatim i između 1920. i 1922. godine je na čelu, danas Republike Grčke, bio kralj Konstantin Prvi Grčki.

Aleksandar Grčki je rođen 01. avgusta 1893. godine u Atini i bio je jedan od sinova Konstantina I Grčkog. Vladao je u periodu nakon očeve abdikacije, odnosno od 1917. godine do 1920. godine. Majka mu je bila Sofija od Pruske, a za priču o vezama između Grčke i Srbije je posebno zanimljivo potomstvo ovog grčkog kralja.

Da napomenemo i to da je 10. juna 1917. godine krunisan Aleksandar Grčki, koji je na čelu zemlje je bio vrlo kratko. Istorijski je ostao upamćen kao nedovoljno jak u političkom smislu, te se čak može pročitati i da je bio marioneta u rukama pristalica grčkog premijera Elefteriosa Venizelosa i tadašnjih predstavnika sila Antante.

Kada je imao tek 27 godina, kralja Aleksandra I Grčkog je njegov, za ono vreme, ali i za današnje pomalo neobičan ljubimac, majmun, ugrizao. Nedugo nakon toga je grčki kralj dobio infekciju, te 25. oktobra 1920. godine i preminuo u svojoj rodnoj Atini.

Bio je oženjen Grkinjom iz Konstantinupolija, Aspasiom Manos, sa kojom je imao ćerku Aleksandru.

Poslednja jugoslovenska kraljica je bila grčkog porekla

Supruga kralja Petra Drugog Karađorđevića je zvanično i poslednja jugoslovenska kraljica, a u pitanju je Aleksandra Karađorđević. Njen otac bio je Aleksandar Prvi Grčki, a majka Aspasija Manos.

Sa srpskim kraljem Petrom II Karađorđevićem, Aleksandra ima jednog sina i to prestolonaslednika Aleksandra Drugog Karađorđevića.

Zvanična njena titula je bila princeza od Grčke i Danske, a posebno interesantno je njeno poreklo po ženskoj liniji. Naime, majka kraljice Aleksandra Karađorđević bila je Aspasija Manos, čiji su preci bili fanarioti, inače pripadnici carigradske grčke elite.

Rođena je 25. marta 1921. godine nadomak Atine, a preminula je u Istočnom Saseksu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, 30. januara 1993. godine.

Nažalost se lako moglo desiti da Aleksandra bude proglašena nezakonitom ćerkom kralja Aleksandra Prvog Grčkog. Naime, u to doba je bilo političkih previranja, u smislu da je prvo kralj Konstantin I Grčki proteran i zbačen, a zatim je na tron došao njegov sin Aleksandar I Grčki, pa se nedugo nakon sinovljeve smrti i on vratio u zemlju i ponovo seo na presto. A tada je zvanično Vlada smatrala da je kralj Aleksandar zapravo bio na tronu kao regent, te je bilo sasvim logično da brak koji je on sklopio sa pomenutom grčkom državljankom bez očevog odobrenja, treba da bude smatran nevažećim. Posledica toga je bilo to da je i Aleksandra smatrana nezakonitim detetom. Međutim, kraljica Sofija, majka kralja Aleksandra I Grčkog i baka potonje kraljice Aleksandre Karađorđević je u to vreme reagovala onako kako je i trebalo. Jula meseca 1922. godine je na zahtev kraljice Sofije donet zakon, na osnovu koga je kralju Grčke bilo dozvoljeno da ozakoni, odnosno da prizna svaki brak članova kraljevske porodice, pa čak i ako je on sklopljen bez kraljevog dopuštenja. Zatim je kralj Konstantin Prvi Grčki izdao specifičan dekret, na osnovu koga je zvanično priznat ranije sklopljen brak između njegovog sina, kralja Aleksandra I i Aspasije Manos. Samim tim je i Aleksandra postala zakonita naslednica svoga oca, te shodno zakonu Grčke su i ona i njena majka Aspasija dobile zvanične titule. U pitanju je bila titula princeze od Grčke i Danske, a bilo je obavezno i da se poštuje oslovljavanje, odnosno da im se obraćaju sa Kraljevsko visočanstvo. Međutim, za razliku od drugih članova kraljevske porodice na području Grčke, njih dve nisu imale pravo da nasleđuju grčki tron.

Udaja za kralja Petra Drugog Karađorđevića

U prestonici Velike Britanije 1942. godine je bila organizovana čajanka u klubu savezničkih oficira. A tamo su se sreli srpski kralj Petar II Karađorđević i njegova potonja supruga, Aleksandra, princeza od Grčke i Danske.

Nažalost, slučaj je tako hteo da kraljica jedne zemlje nikada ne kroči na njeno tle. Naime, venčanje Kralja Petra Drugog Karađorđevića i kraljice Aleksandre je bilo upriličeno 20. marta 1944. godine u jugoslovenskoj ambasadi u Londonu. Već novembra naredne godine monarhija prestaje da postoji, a kralj Petar Drugi Karađorđević odlazi sa suprugom i sinom u egzil.

Zvanično je 29. novembra 1945. godine ukinuta monarhija, a državom Jugoslavijom će narednih 40 godina vladati Komunistička partija, na čijem čelu se nalazio Josip Broz Tito.

Iako nije živeo u svojoj zemlji, kralj Petar Drugi Karađorđević je neprekidno bio u dodiru sa srpskom emigracijom. Nalazio se na čelu reda Svetog Jovana Jerusalimskog, a preminuo je na tlu Sjedinjenih Američkih Država 03. novembra 1970. godine. Sahranjen je u Libertvilu u tamošnjoj crkvi, koja je posvećena Svetom Savi.

Tek su 17. januara 2013. godine njegovi posmrtni ostaci preneti na područje Srbije i to u dvorsku kapelu u okviru dvora na Dedinju, koja je posvećena slavi porodice Karađorđević, Svetom Andreju Prvozvanom. Iste godine 26. maja su posmrtni ostaci kralja Petra II Karađorđevića, zatim njegove supruge kraljice Aleksandre Karađorđević, kao i majke kraljice Marije Karađorđević i princa Andreja Karađorđevića, inače brata kralja Petra Drugog Karađorđevića preneti u kriptu crkve posvećene Svetom Đorđu na Oplencu u Topoli.

Pored brojnih delegacija iz drugih zemalja, državnoj sahrani Petra II Karađorđevića i njegove supruge, kao i majke i brata su prisustvovali i tadašnji ministar odbrane Republike Grčke, Panos Panajotopulos, kao i poslednji kralj Grčke (1964. do 1973.), Konstantin II Grčki sa suprugom, danskom princezom Ana – Marijom od Grčke.

Zanimljivosti o kraljevskim porodicama Grčke i Srbije

Kum na venčanju prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i princeze Katarine bio je poslednji grčki kralj Konstantin II Grčki. Prestolonasledniku je to drugi brak i sklopio ga je 1983. godine u Atini.

Knez Pavle Karađorđević, koji je bio jedini sin rođenog brata kralja Petra Prvog Karađorđevića je bio oženjen princezom Olgom od Grčke i Danske. A princeza Olga je bila unuka Đorđa Prvog, koji je kralj Grčke bio u periodu između 1863. i 1913. godine. Upravo je on, uz tadašnjeg srpskog kralja iz dinastije Obrenović, Aleksandra bio prisutan kada su 1896. godine u Atini otvorene prve moderne letnje Olimpijske igre. Olga Karađorđević je sa knezom Pavlom imala troje dece i to sinove Aleksandra i Nikolu, kao i ćerku Jelisavetu.

Grad Aleksandrupolis, koji se nalazi u zapadnom delu Trakije se do 1920. godine nazivao Dedeagač. A od tada, u čast ovog grčkog kralja, grad nosi naziv Aleksandrupolis, a udaljen je oko 40 kilometara od grčko – turske granice. Od Soluna je Aleksandrupoli udaljen oko 300 kilometara, a prema poslednjem izvršenom popisu stanovništva u njemu živi blizu 75 000 ljudi.

Total
0
Deljenja
Podeli 0
Tweet 0
Pin it 0
Slične teme
  • grcka i srbija
  • grčka istorija
  • karađorđevići
  • srbija i grcka
Predhodna objava
kako je jedan pelikan postao maskota ostrva mikonos header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

Kako je jedan pelikan postao maskota ostrva Mikonos

  • 28. avgust 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
  • Istorija

Kula Nebojša u Beogradu i Grci

  • 20. septembar 2019.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Pogledaj
  • Istorija

Dan kada je Krit pripojen Grčkoj

  • Aleksandra
  • 10. decembar 2024.
Pogledaj
  • Novosti

Grci Srbije nastavljaju saradnju sa Britanskom školom

  • Aleksandra
  • 6. oktobar 2023.
Pogledaj
  • Istorija

Kula Nebojša u Beogradu i Grci

  • Aleksandra
  • 20. septembar 2019.
putevima predaka albanska golgota 100 godina kasnije header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Putevima predaka – Albanska golgota, 100 godina kasnije

  • Aleksandra
  • 25. jul 2019.
grcko vojnicko groblje u pirotu header grckaisrbija
Pogledaj
  • Istorija

Grčko vojničko groblje u Pirotu

  • Aleksandra
  • 25. jun 2019.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Osnovna i srednja škola na engleskom jeziku po britanskom nacionalnom i Kembridž programu

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .
NAŠI PRIJATELJI

www.kadkakozasto.com

 

Korisne informacije
  • Mala Venecija Grčke
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Grčke reči u srpskom jeziku

    Pogledaj
  • Sveta gora, monah sa zastavom

    Monah sa zastavom

    Pogledaj
  • Vino u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji

    Pogledaj
  • Sveti Dimitrije – zaštitnik Soluna, Sremske i Kosovske Mitrovice

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
Istorija
  • Dan kada je Krit pripojen Grčkoj

    Pogledaj
  • Kula Nebojša u Beogradu i Grci

    Pogledaj
  • Ima neka kraljevska tajna veza

    Pogledaj
  • putevima predaka albanska golgota 100 godina kasnije header grckaisrbija

    Putevima predaka – Albanska golgota, 100 godina kasnije

    Pogledaj
  • grcko vojnicko groblje u pirotu header grckaisrbija

    Grčko vojničko groblje u Pirotu

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT