Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Geografija

Carski grad Prizren

  • 26. februara 2021.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 3 minute read
carski grad prizren header grckaisrbija
Carski grad Prizren Grcčka i Srbija
Total
4
Shares
4
0
0

Carski grad Prizren je smešten u Prizrenskoj kotlini, podno Šar planine, u južnoj Metohiji. Sedište je Prizrenskog upravnog okruga i u njemu, po zvaničnim podacima iz 2011. godine, živi nešto više od 85.000 stanovnika.

Prvo zvanično pominjanje Prizrena je zabeleženo 1019. godine i to u povelji cara Vasilija Drugog.

Pretpostavka je da naziv grada ima veze sa rekom Drim, u koju se uliva Prizrenska Bistrica. Tako se stari naziv grada na grčkom Privdriana, odnosno latinskom Prizrienzis slobodno prevodi kao oblast pri Drimu ili pre Drima.

Prizrensku kotlinu i sam grad nadvisuje Šar  planina, kao i planine Paštrik, Ošljak i Koritnik, te brdo Cvilen.

carski grad prizren 1 grckaisrbija

Grad se nalazi na nadmorskoj visini između 412 i 500 metara, a reka Prizrenska Bistrica ga deli na dva dela.

U antičko doba je bio poznat kao Teranda. Na osnovu pronađenih materijalnih ostataka se došlo do zaključka da se naselje na tom području razvijalo u periodu od 6. do 9. veka.

U vreme vladavine Vizantije je Prizren bio izuzetno značajan. U to doba je izgrađen Gornji grad, odnosno Višegrad i Drvengrad. Upravo tu je bilo i sedište episkopije. Poveljom cara Vasilija Drugog iz 1019. godine je Prizrenska episkopija stavljena pod nadležnost Ohridske arhiepiskopije.

U doba vladavine Stefana Prvovenčanog je Prizren bio značajno duhovno uporište srpske srednjevekovne države, da bi jedan od najznačajnijih trgovačkih centara postao u doba kralja Milutina. Još više grad jača tokom vladavine srpskog cara Dušana Silnog, a kasnije i Uroša.

Upravo iz tog vremena datiraju i crkva Bogorodica Ljeviška, zadužbina kralja Milutina i manastir Svetih Arhangela, zadužbina cara Dušana.

O boravku srpskih vladara, koji su u kraćim periodima i stolovali u Prizrenu, svedoče i povelje iz tog perioda.

Osim Srba, tokom srednjeg veka su u Carskom gradu Prizrenu živeli i Vlasi, Grci, Kotorani i Dubrovčani, ali i Arbanasi, Sasi i ljudi sa ostrva Korčula.

Zanimljivo je da još iz tog doba datira odrednica Carski grad, dok se kao srpski Carigrad Prizren pominje u epskim narodnim pesmama.

U prvoj polovini 15. veka grad zamire kao trgovački centar.

Oprečna su mišljenja o tome kada su tačno turske snage osvojile grad, ali se zna da su u drugoj polovini uspostavili Prizrenski sandžak, koji je postojao sve do oslobođenja od turske vlasti 1912. godine.

U to doba nastaju neke od današnjih gradskih znamenitosti, poput Kamenog mosta, Sinan pašine džamije, Sahat kule, amama i Mehmed pašine džamije.

Iako je u to doba grad urbanizovan, turski osvajači su srpske Svetinje pretvarali u islamske bogomolje. Na ostacima ruševina zadužbine cara Dušana je sagrađena Sinan pašina džamija, dok je u džamiju pretvorena zadužbina kralja Milutina.

Upravo je u Prizrenu, s jeseni 1915. godine srpski kralj Petar sa članovima Vlade doneo odluku o povlačenju preko Albanije.

Prizren osvajaju bugarske snage, koje su tu vladale sve do 1918. godine, kada je grad konačno oslobođen.

Tokom okupacije 1941. godine se nalazi u sastavu italijanske Velike Albanije. Tada se i srpski živalj u velikoj meri iseljava.

Sedište autonomne oblasti Kosovo i Metohija je Prizren bio u periodu Drugog svetskog rata.

Grad se ubrzano razvija po završetku rata, a beležen je i značajan priliv albanskog stanovništva.

Posle zločinačkog bombardovanja naše zemlje 1999. godine i kasnijeg dolaska snaga NATO alijanske na teritoriju Kosova i Metohije, srpsko stanovništvo je bilo na meti albanskog, što je rezultiralo pogromom, tokom marta meseca 2004. godine.

Tada je albansko stanovništvo uništilo važne spomenike srpske kulture, a posebno Sabornu crkvu, crkvu Bogorodice Ljeviške i manastir Svetih Arhangela, kao i zgradu Prizrenske bogoslovije, koja je tada zapaljena.

Krajem 20-og veka je u Prizrenu živelo oko 12.000 Srba. Nažalost, posle svih tih događaja smatra se da ih ima samo desetak.

Ipak, uprkos tome, Prizren ostaje srpski carski grad, svidelo se to nekome ili ne. U njemu je ranije postojalo više od 30 pravoslavnih crkava.

Total
4
Shares
Share 4
Tweet 0
Pin it 0
Slične teme
  • carski grad prizren
  • grčka i srbija
  • prizren
  • prizren srbija
  • srbija i grčka
Predhodna objava
vesna vulovic biografija header grckaisrbija
  • Zanimljivosti

Vesna Vulović – biografija

  • 25. februara 2021.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
jos jedna pobeda mladih matematicara header grckaisrbija
  • Saradnja

Još jedna pobeda mladih matematičara

  • 3. marta 2021.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Pogledaj
  • Geografija

Ostrvo Skopelos, Grčka

  • Aleksandra
  • 20. novembra 2021.
Pogledaj
  • Geografija

Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji

  • Aleksandra
  • 10. aprila 2021.
Pogledaj
  • Geografija

Pilion – najlepša planina u Grčkoj

  • Aleksandra
  • 4. aprila 2021.
Pogledaj
  • Geografija

Ostrvo Santorini -foto galerija

  • Aleksandra
  • 27. marta 2021.
grcka ostrva u toku header grckaisrbija
Pogledaj
  • Geografija

Grčka ostrva u toku zime

  • Aleksandra
  • 22. novembra 2020.
selo vrsacka razina header grckaisrbija
Pogledaj
  • Geografija

Selo Visočka Ržana

  • Aleksandra
  • 6. avgusta 2020.
ostrvce sveti ahil prespa header grckaisrbija
Pogledaj
  • Geografija

Ostrvce Sveti Ahil, Prespa, Grčka

  • Aleksandra
  • 22. juna 2020.
halkida halkis ostrvo evija header grckaisrbija
Pogledaj
  • Geografija

Halkida/Halkis, ostrvo Evija

  • Aleksandra
  • 7. juna 2020.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
Unsupported request - method type: get
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT