Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Zanimljivosti

Krsna slava – Η γιορτή του Σλάβα

  • 18. maja 2020.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 2 minute read
krsna slava header grckaisrbija
Total
17
Shares
17
0
0

Η γιορτή του Σλάβα (προστάτη Αγίου της εκάστοτε οικογένειας) είναι πολύ ιδιαίτερη για τους Σέρβους όπου και αν ζουν, είναι στη λίστα της UNESCO με τα παραδοσιακά έθιμα.
Ενώνει την προ χριστιανισμού εποχή όταν κάθε σπίτι είχε ένα προστάτη Θεό με την χριστιανική εποχή. Οι Άγιοι με την μεγαλύτερη απήχηση είναι ο Άγιος Νικόλαος και Άγιος Ιωάννης. Αυτό το έθιμο και ο εκάστοτε Άγιος περνάει από πατέρα σε γιο.
Οι γυναίκες παίρνουν τον Άγιο του συζύγου τους.
Στο Σλάβα πρέπει να υπάρχουν ένα κερί που το ανάβουν το πρωί και το σβήνουν το βράδυ με κρασί, επίσης κόλλυβα κόκκινο κρασί, και πρόσφορο.
Στη γιορτή αυτή συγκεντρώνεται όλη η οικογένεια και γίνεται τραπέζι με παραδοσιακά φαγητά «σλάβσκι κολάτς» (славски колач) και «κόλλυβα (жито) «Σλάβσκι κολάτς» σημαίνει «κέικ της Σλάβα», αν και μοιάζει περισσότερο με ψωμί. Ανάλογα με το αν ο εορτασμός πέφτει σε περίοδο νηστείας, το σλάβσκι κολάτς φτιάχνεται είτε με είτε χωρίς αβγά, βούτυρο και γάλα.

Στην ημέρα της Σλάβα, η οικογένεια πηγαίνει στην εκκλησία και συμμετέχει στη Θεία Κοινωνία. Μετά τη λειτουργία, ο ιερέας πηγαίνει στο σπίτι της οικογένειας, όπου κάνει μια σύντομη λειτουργία στη μνήμη του Αγίου που τιμάται και ευλογεί το σλάβσκι κολάτς και τα κόλυβα και ανάβει το κερί της Σλάβα. Αν και δεν είναι απαραίτητο, συχνά ο ιερέας ευλογεί το σπίτι και κάνει μνημόσυνο για τους συγγενείς της οικογένειας που έχουν πεθάνει.
Σε κάποια μέρη της Σερβίας την παραμονή της εορτής έρχονται επισκέπτες και τα μεσάνυχτα ανάβουν το κερί του Αγίου.
Αν και στις μέρες μας είναι σπάνιο παλιά γιόρταζαν για τρεις μέρες.
Στις μέρες μας έχουν επέλθει κάποιες αλλαγές που αυτοί που ακολουθούν την παράδοση δεν τις δέχονται, όπως το να γιορτάσει κάποιος το Σλάβα σε εστιατόριο και αυτό χάνει το νόημα να γιορτάσει κάποιος με την οικογένειά του.
Πολλές Σερβικές κοινότητες, πόλεις, οργανισμοί, πολιτικά κόμματα, εταιρείες, επαγγελματικές ενώσεις γιορτάζουν επίσης τον προστάτη άγιό τους. Για παράδειγμα, η πόλη του Βελιγραδίου γιορτάζει ως Σλάβα της, την Ανάληψη.

Krsna slava ili slava je jedinstvena za Srbe, gde god oni živeli.
Nalazi se i na listi UNESKO kao nematerijalno kulturno nasleđe čovečanstva i na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Vezuje se za predhrišćanski period, kada je svaka porodica verovala u svog zaštitnika. Kasnije, sa prihvatanjem hrišćanstva, došlo je do promena, pa je svaka porodica imala svog sveca zaštitnika.
Najviše slavara slave Svetog Nikolu i Svetog Jovana.
Slava se nasleđuje, odnosno prenosi sa oca na najstarijeg sina. Žene udajom preuzimaju slavu od muža. Ako nema muških naslednika, u Srbiji se kaže da se gasi ta loza.
Običaji su jedinstveni i podrazumevaju obavezno: slavsku sveću (velika sveća od čistog voska, koja se pali ujutru i gasi uveče kašičicom vina, a nikako se ne duva da bi se ugasila), žito ili koljivo, crveno vino i slavski kolač.
U zavisnosti od toga da li slava pada u dane posta ili ne se priprema i trpeza i slavski kolač posni ili mrsni.
Kako je najveća slava Sveti Nikola, koja pada u dane Velikog božićnog posta uvek posna, to su u periodu vladavine komunizma nažalost postojali Srbi koji su premrsili i nastavili tako da je slave.
U novije vreme se praktikuje da čak i ako nije post, a slava je u sredu ili petak, da se slavi posno.
U određenim delovima zemlje se slava dočekuje…veče uoči slave se okupe gosti u kući domaćina, a u ponoć se pali sveća.
Iako je to danas retko, ranije se slava slavila po 3 dana.
Moderna vremena su uvela i promene koje se mnogim tradicionalistima baš i ne dopadaju, pa je tako sve više domaćina koji slavu obeležavaju u restoranima, čime se u potpunosti gubi smisao obeležavanja slave, a koji se ranije ogledao u okupljanju uže i šire porodice.
Mnoge zajednice, organizacije, udruženja, gradovi, političke stranke i ostali imaju svog Sveca zaštitnika. Na primer, slava grada Beograda je Spasovdan.

Total
17
Shares
Share 17
Tweet 0
Pin it 0
Slične teme
  • grci srbije
  • grcka i srbija
  • krsna slava
  • slava
  • srbija
  • tradicija
Predhodna objava
  • Geografija

Niš, Srbija

  • 18. maja 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
pad konstantinopolja header grckaisrbija
  • Istorija

Pad Konstantinopolja (Η Άλωση της Κωνσταντινούπολης)

  • 29. maja 2020.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Ko je bio Petar Blagojević?

  • Aleksandra
  • 27. marta 2021.
profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

  • Aleksandra
  • 7. marta 2021.
vesna vulovic biografija header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Vesna Vulović – biografija

  • Aleksandra
  • 25. februara 2021.
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

  • Aleksandra
  • 24. februara 2021.
Sveti Trifun
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Trifun – 14. februar

  • Aleksandra
  • 14. februara 2021.
sveti jovan header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Sveti Jovan

  • Aleksandra
  • 13. februara 2021.
Bogojavljenje header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Bogojavljenje

  • Aleksandra
  • 12. februara 2021.
dani kada se zaustavljaju svi vetrovi header grckaisrbija
Pogledaj
  • Zanimljivosti

Dani kada se zaustavljaju svi vetrovi

  • Aleksandra
  • 7. februara 2021.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grčka #mevgal
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #greece #grckaisrbija #grcka #grcka
#agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos #ελλαδα #greece #grcka
#greece #grcka #greece #grckisrbija #agrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#greece #grčka #olimp #greagrifoodproductspkm
#agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ
@Agrifood_products_pkm
@sotirisbatos
#agrifoodproductspkm #agrifoodproducts #agrifood #rcm #pkm #ΠPOIONTA_MAKEΔONIKHΣ_ΓHΣ @Agrifood_products_pkm @sotirisbatos #grcka #greece #srbija #serbia
Srećna Nova godina!
Ευτυχισμένο το νέο έτος!
#2023 #newyear
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT