Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
Grčka i Srbija
Grčka i Srbija
  • O nama
  • Istorija
  • Geografija
  • Zanimljivosti
  • Grci i Srbi
  • Gastronomija
  • Novosti
  • UPIS
  • Saradnja
  • Grci i Srbi

Lazar Paču – najbolji ministar finansija

  • 4. aprila 2021.
  • Aleksandra
  • No comments
  • 4 minute read
Lazar Paču header grckaisrbija
Spomenik Lazaru Pačuu u Čurugu
Total
1
Shares
1
0
0

Tokom 19. veka se u Bačku doseljava sveštenik Stefan Paču, Cincarin poreklom, gde zajedno sa suprugom Sofijom svija porodično gnezdo. Izrodili su trojicu sinova: Lazara, Đorđa i Ivana.

I upravo će jedan od njih ostati zauvek u sećanju stanovnika naše zemlje i to kao najbolji ministar finansija, iako je studirao medicinu i najpre se posvetio lekarskom pozivu.

doktor lazar paču - najbolji ministar finansija grckaisrbija
Foto: Vasilios e. proveleggios

Kratka biografija doktor Laze

Tada na teritoriji Austrijskog carstva, u Čurugu je u domu sveštenika Stefana 1. marta 1855. godine rođen sin Lazar.

Osnovno obrazovanje stiče u svom rodnom mestu, a zatim upisuje novosadsku gimnaziju, da bi u Cirihu nastavio školovanje. Nije tamo samo studirao medicinu, već je imao prilike da upozna i potonje radikale. Najpre Nikolu Pašića, a zatim i Peru Velimirovića i Peru Todorovića. Upravo to je i trasiralo njegov životni put.

U to vreme, u Cirihu upoznaje i svoju buduću suprugu, Lenku Zaho.

Doktorsku titulu je stekao u Berlinu, kada je odbranio disertaciju o reumatizmu. Zbilo se to na Univerzitetu Fridriha Vilhelma, 3. juna 1880. godine. Kasnije je njegovu ideju razvio doktor Perdžet, britanski reumatolog, te se sa pravom smatra da je upravo doktor Lazar Paču bio pionir u modernom načinu lečenja reumatizma.

foto: printscreen/profitmagazin

Sa Lenkom zatim dolazi u Beograd, gde otvara ordinaciju. Živeli su u Siminoj ulici broj 14. Ostalo je zabeleženo da je dva sata u toku svakog popodneva potpuno besplatno lečio siromašne građane, ali i glumce i učenike.

Iako uspešan u tom poslu, smatrao je da mu ipak ne ide naročito dobro, jer su ga više privlačile finansije i ekonomija.

Politička karijera

Mada je, praktično bio samouk, Laza se vrlo brzo pokazao kao odličan poznavalac finansija i „baratanja“ novcem uopšte. Od osnivanja je bio član Narodne radikalne stranke.

Za upravnika državnih monopola biva postavljen 1889. godine. Ali na toj poziciji ostaje samo 4 godine, a tri godine kasnije biva izabran i za odbornika Beogradske opštine. Takođe je bio postavljen i za direktora Beogradske zadruge, a obavljao je i poslove na poziciji komesara Narodne banke.

Penzionisan je 1899. godine. A član Državnog saveta postaje 1903. godine. Kako je u to doba došlo do promene vladajućih dinastija, to po dolasku radikala na vlast, Lazar Paču biva postavljen za ministra finansija i to u tri navrata.

foto: printscreen/srbin.info

Za njega se često navodi da je bio „lekar, koji je izlečio finansije Srbije“, ali i da je bio „apostol srpskih finansija“, te da je bio najbolji ministar finansija koga je zemlja ikada imala. A uz sve to, svedočili su mnogi da je bio izuzetno oštrouman, ali i neopterećen ličnim finansijama.

Teške mere, a narod zadovoljan

Upravo zahvaljujući njemu je zemlja uspela da izađe iz Carinskog rata, koji je potekao od Austrougarske.

Vrlo brzo po postavljenju je Lazar Paču uspeo da ostvari budžetsku ravnotežu, a samo godinu dana kasnije se pojavio i državni deficit. Mere koje su donete, nisu ni malo bile jednostavne za narod, ali se niko nije bunio, jer je cilj tadašnjeg ministra finansija bio opšti boljitak. I toga su svi bili svesni.

Zahvaljujući njemu, zaključeni su novi spoljni zajmovi zemlje, otvorena nova tržišta u inostranstvu i obezbedio je finasiranje tada vođenih balkanskih ratova, ali i kasnijeg početka Prvog svetskog rata.

Prvi čovek koji je povodom Sarajevskog atentata primio protestnu notu od Austrije, što se smatra povodom za početak Prvog svetskog rata, bio je upravo doktor Paču.

Koliko je bio strog, govori i često pominjana anegdota o tome da nije ispunio zahtev tadašnjeg kralja Petra Prvog Karađorđevića, kome je zatrebalo 200.000 tadašnjih dinara hitno. Kraljevom sekretaru je, međutim, ministar finansija odgovorio da ne može to da učini, objasnivši to ovako:

Umre kralj, ne daj Bože, a smrtan je kao svi mi. Ko će onda da vrati dug državnoj kasi?

– Zna se, Laza.

Ili političari nateraju kralja da abdicira. Ko će da plati dug?

– Opet Laza.

Nego brate, da mene ne bi bolela glava, idi ti u Kreditnu zadrugu, oni daju zajam.

Pričalo se da se kralj nije naljutio.

Preminuo je 12. oktobra 1915. godine, u naselju Vrnjci, na području Vrnjačke banje, gde je boravio zarad oporavka od bolesti. Tamo je sahranjen, da bi njegovo telo kasnije bilo preneto na beogradsko Novo groblje.

Na praznik Spasovdan 2019. godine je u njegovom rodnom Čurugu podignut spomenik najboljem srpskom ministru finansija.

Prema svedočenju njegove supruge, iza sebe nije ostavio ništa do penzije i imanja, koje je dobio u nasledstvo od oca. Želeo je da stvori bogatu i jaku zemlju, pa je smatrao da u takvoj jednoj zemlji uopšte nije potrebno da pojedinac bude bogat.

Total
1
Shares
Share 1
Tweet 0
Pin it 0
Slične teme
  • čurug
  • grci i srbi
  • grčka
  • grcka i srbija
  • lazar paču
Predhodna objava
  • Geografija

Pilion – najlepša planina u Grčkoj

  • 4. aprila 2021.
  • Aleksandra
Pogledaj
Sleceća objava
kreativno izrazavanje kroz animirani film header grckaisrbija
  • Saradnja

Kreativno izražavanje kroz animirani film

  • 5. aprila 2021.
  • Aleksandra
Pogledaj
Možda vam se svidi
Marija Trandafil header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Marija Trandafil – biografija

  • Aleksandra
  • 16. marta 2021.
Želimir Željko Obradović header
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Želimir – Željko Obradović

  • Aleksandra
  • 16. marta 2021.
istorija jedne porodice header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Istorija jedne porodice

  • Aleksandra
  • 21. decembra 2020.
kratak osvrt na grcko srpsko prijateljstvo header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Kratak osvrt na grčko – srpsko prijateljstvo

  • Aleksandra
  • 30. juna 2020.
kad na kipru zamirise burek header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Kad na Kipru zamiriše burek

  • Aleksandra
  • 30. juna 2020.
vera jeftimijades najpoznatija macevalka header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Vera Jeftimijades, najpoznatija mačevalka

  • Aleksandra
  • 7. juna 2020.
da se ne zaboravi header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Da se ne zaboravi…

  • Aleksandra
  • 11. maja 2020.
srpska skola u volosu i larisi header grckaisrbija
Pogledaj
  • Grci i Srbi

Srpska škola u Volosu i Larisi

  • Aleksandra
  • 11. novembra 2019.

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

ŠKOLA GRČKOG JEZIKA

baner

Škola engleskog jezika

baner

Facebook
Newsletter
Instagram
Unsupported request - method type: get
NAŠI PRIJATELJI

Korisne informacije
  • Ostrvo Skopelos, Grčka
  • Kopaonik – najpoznatija planina u Srbiji
  • Pilion – najlepša planina u Grčkoj
  • Ostrvo Santorini -foto galerija
  • carski grad prizren header grckaisrbija
    Carski grad Prizren
Grčka i Srbija
Gastronomija
  • Da li je otkrivena tajna dugovečnosti stanovnika Ikarije?

    Pogledaj
  • Zašto je grčko maslinovo ulje najbolje na svetu?

    Pogledaj
  • Grčki specijalitet čudnog naziva

    Pogledaj
  • Novopazarske mantije header grckaisrbija

    Novopazarske mantije

    Pogledaj
  • recept za grcki tirokafteri header grckaisrbija

    Recept za grčki tirokafteri

    Pogledaj
Zanimljivosti
  • Ko je bio Petar Blagojević?

    Pogledaj
  • profesor doktor miodrag stojanovic biografija header grckaisrbija

    ΒΙΟΓΡΑΦΙΑ Καθηγητής Δρ. Μίοντραγκ Μίτσα Στογιάνοβιτς

    Pogledaj
  • vesna vulovic biografija header grckaisrbija

    Vesna Vulović – biografija

    Pogledaj
  • Sveti Jovan Preteča i Krstitelj

    Pogledaj
  • Sveti Trifun

    Sveti Trifun – 14. februar

    Pogledaj
Istorija
  • vladika nikolaj velimirović header grckaisrbija

    Vladika Nikolaj Velimirović – biografija

    Pogledaj
  • kako su ukradeni mermeri partenona header grckaisrbija

    Kako su ukradeni mermeri Partenona

    Pogledaj
  • grcka heroina bubulina header grckaisrbija

    Grčka heroina Bubulina

    Pogledaj
  • mesto na kome je rođena boginja afrodita header grckaisrbija

    Mesto na kome je rođena boginja Afrodita

    Pogledaj
  • 7 svetskih cuda starog sveta header grckaisrbija

    7 svetskih čuda Starog sveta

    Pogledaj

Unesite reči za pretragu i pritisnite Enter.

Dragi posetioci, radi poboljšanja korisničkog iskustva ovaj sajt koristi kolačiće (eng. "cookies"). Daljim pregledavanjem sajta saglasni ste da prihvatate kolačiće.
Podešavanja kolačićaPRIHVATAM
Manage consent

Pregled privatnosti

Ova veb stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tokom navigacije po vebsajtu. Iz ovih kolačića, kolačići koji su kategorisani kao neophodni se čuvaju u vašem pregledaču jer su neophodni za rad osnovnih funkcionalnosti veb stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nisu neophodni i pomažu nam u analizi i razumevanju načina na koji koristite ovu veb stranicu. Ovi kolačići biće sačuvani u vašem pregledaču samo uz vaš pristanak. Takođe imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može imati uticaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Obavezni
Always Enabled
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za veb stranicu kako bi pravilno funkcionisala. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne karakteristike veb stranice. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke.
Neobavezni
Svi kolačići koji možda nisu naročito potrebni da vebsajt funkcioniše i posebno se koriste za prikupljanje ličnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja, nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Neophodan je pristanak korisnika pre pokretanja ovih kolačića na ovom vebsajtu.
SAVE & ACCEPT